Što je rak?

Rak (karcinom, maligna bolest, malignom, zloćudna novotvorina, zloćudni tumor) je izraslina koja nastaje atipičnim bujanjem odnosno umnažanjem stanica.

Ljudsko tijelo sastoji se od tkiva i organa koji svaki svojom posebnom (specifičnom) funkcijom doprinose skladnom funkcioniranju organizma kao cjeline. Tkiva i organi su izgrađeni od pojedinačnih elemenata, stanica, koje se razlikuju po obliku, sastavu ili funkciji, ovisno kojem tkivu pripadaju. Stanice (osim živčanih) imaju sposobnost dijeljenja, umnažanja i rasta da bi nadomjestile one starije i odumrle. Taj rast je unutar organizma strogo kontroliran i moguć je samo dok je to korisno za funkciju tkiva ili organa i organizma kao cjeline i prestaje onog trenutka kada narušena funkcija bude ponovno uspostavljena.

Ponekad se stanice, zbog genskih i kromosomskih nepravilnosti koje u njima nastanu počnu nekontrolirano i ubrzano umnažati i rasti, a da pritom stare stanice ne odumiru.

Tako se stvaraju nakupine velikog broja nepotrebnih stanica koje mogu biti dobroćudne (tumor) ili zloćudne (rak, karcinom, malignom).

Dobroćudni tumori uzrokuju simptome svojim bujanjem i rastom te pritiskom na okolna tkiva i organe.

Zloćudni tumori imaju sposobnost metastaziranja odnosno raspršivanja putem krvi i limfe u udaljena tkiva i organe, te osim na primarnom mjestu nastanka uzrokuju oštećenja i na drugim tkivima i organima.

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti odabirom zdravog načina življenja i izbjegavanjem čimbenika rizika (čimbenika životnog stila i okolišnih čimbenika rizika), a jedna trećina izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem.

Epidemiologija

Pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti i potrebe za liječenjem i skrbi

Epidemiologija je znanost koja se bavi  istraživanjem  raspodjele bolesti  na  nekom  području,  te razlozima takve raspodjele.

Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva. Prema podacima međunarodne platforme za statistiku raka (Globocan) u svijetu svake godine od raka oboli 20 milijuna, a umre oko 10 milijuna ljudi, a oko 25 milijuna ljudi ima dijagnozu neke vrste raka.

Zloćudne su bolesti jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Iako je minulih nekoliko desetljeća učinjen golem napredak ne samo u područjima rasvjetljavanja mehanizama nastanka zloćudnih bolesti nego i u znatnom poboljšanju dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, posebice u primjeni suvremenih oblika liječenja, uključujući individualizirano liječenje, još ni izdaleka ne možemo biti zadovoljni sveukupnim postignućima u rješavanju onkološke problematike ni u svijetu ni u nas.

Brojni problemi izviru iz same biti zloćudnih bolesti, pa se stoga još ni ne naziru obrisi konačnog rješenja brojnih poteškoća koje sa sobom nose zloćudne bolesti. Pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u svijetu i kod nas su u porastu. Iako se već poduzimaju znatni napori u prevenciji raka, procjenjuje se da će se teret raka do 2030. godine povećati za 25%.

Zahvaljujući razvoju suvremene medicine i općenito poboljšanju životnog i higijenskog standarda produljuje se očekivano trajanje života ljudi. Poradi te činjenice i nedostatne demografske obnove pučanstva u razvijenim zemljama, uključujući Hrvatsku, sve je veći udio starije populacije u pučanstvu, a unutar takve populacije sve je veći postotak osoba koje boluju od zloćudnih bolesti. S obzirom da liječenje oboljelih od raka često traje godinama, a osim oboljelog iscrpljuje i članove njegove obitelji, onda se broju bolesnika može pridodati i velik broj obitelji koje je bolest zaokupila i koje često trebaju različite oblike podrške i pomoći. Upravo je zato onkologija (znanost i struka o tumorima) sve potrebnija grana medicinske djelatnosti, kao druge struke liječenja, pomoći i podrške, s obzirom da je

Epidemiološki podaci o raku u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je rak drugi najznačajniji uzrok smrti od kojeg umire gotovo svaki četvrti stanovnik. I incidencija (broj ili stopa na 100.000 stanovnika novooboljelih u godini dana) i mortalitet (broj ili stopa na 100.000 stanovnika umrlih u godini dana) od raka u Hrvatskoj su u porastu. U Hrvatskoj godišnje od zloćudnih bolesti oboli oko 25 000 ljudi, a umre 12.500.

U 2022. godini zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %). Ukupna godišnja gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2022. godine Državnog zavoda za statistiku, bila je 677,1/100.000; 745,2/100.000 u muškaraca i 613,5/100.000 u žena.

Broj novooboljelih porastao je od 1978. do 2022. godine za 62% (s 12.071 na 19.616), a broj umrlih od 1978. do 2003. godine za 53% (sa 7.965 na 12.373).

Gotovo dvije petine (37 %) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina

Pet najčešćih sijela raka kod muškaraca u 2022. godini koji čine ukupno oko tri petine svih slučajeva raka u muškaraca, bila su rak prostate (2609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %).

Pet najčešćih sijela raka kod žena, koja čine ukupno oko tri petine svih slučajeva raka u žena, bila su rak dojke (3088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %).

Europski kodeks protiv raka (ECAC)

Iako su pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u porastu, ohrabrujući je podatak da se gotovo polovica smrti od raka u Europi može spriječiti, odnosno izbjeći i to samo pridržavanjem 12 preporuka Europskog kodeksa protiv raka (ECAC).

Europski kodeks protiv raka (ECAC), koji možemo opisati kao „12 koraka za smanjenje rizika od raka“. nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne, usmjerene su na opću populaciju i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu u cilju izbjegavanja najznačajnijih rizičnih čimbenika i sprječavanja raka. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, utemeljene su na najnovijim znanstvenim dokazima i njihovim pridržavanjem može se spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi.

Udruženje europskih liga protiv raka (ECL)

Za provedbu, odnosno implementaciju ECAC-a, zadužena je neprofitna, krovna organizacija Udruženje europskih liga protiv raka (engl. Association of European Cancer Leagues – ECL). Osnovana je 1980. godine i od tada aktivno djeluje u ostvarenju svoje misije „Europa bez raka“ (engl. Europe free of cancer). ECL pruža jedinstvenu platformu pomoću koje sve europske lige protiv raka mogu izmjenjivati iskustva i najbolje prakse te surađivati u različitim područjima njihova djelovanja, posebno u području implementacije ECAC-a. Osim toga, ECL svojim djelovanjem stvara mogućnost zagovaranja relevantnih pitanja u području prevencije raka na razini Europske unije. Hrvatska liga protiv raka je članica ECL-a.